Hirošima kao opomena – Izložba kapetana Mihaila Ognjenovića

Izložba pod nazivom “Hirošima 1945 – Risan 2017” čiji je autor kapetan Mihail Ognjenović otvorena je 6.avgusta u risanskoj staroj ulici Grkavac, povodom godišnjice prvog nuklearnog napada na Hirošimu, jednog od najužasnijih događaja u istoriji civilizacije.

U ambijentu ukrašenom brojnim japanskim i crnogorskim zastavicama, u postavci su predstavljene fotografije i dokumenti iz lične arhive pomorca u penziji.

Iako su prošle 72 godine od bombe bačene na Hirošimu, u tom japanskom gradu još uvjek se nalaze ožiljci katastrofe. U memorijalnom muzeju nalazi se komad zida zgrade na kome se i danas vide sjenke ljudi koji su nestali u trenutku eksplozije. Takođe se nalaze i komadi istopljenog čelika kao i sat koji je prestao raditi u 8 sati i 15 minuta simbolično označavajući kraj ere bez nuklearnog oružja. Preživjeli se sjećaju i crne kiše koja je padala nakon napada.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i ambasador Crne Gore u Japanu, Jovan Mirković.

Sa jasnom porukom da se ne ponovi, ovaj događaj predstavlja glas iz Risna na poziv gradonačelnika Hirošime Kazumi Macuija svim ljudima, narodima i zemljama da se pridruže naporima i izraze posvećenost miru i naglase njegovu neprocjenjivu vrijednost.

Istorijski osvrt

Američki bombarder B-29 “Enola Grey” je 6.avgusta 1945.godine u 8:15 sati bacio na Hirošimu atomsku bombu nazvanu “Little boy”, tešku četiri tone i dugu tri metra, te je na taj način sravnio grad sa zemljom. Ovo je bio prvi put u istoriji da je korišćeno nuklearno oružje. Tri dana kasnije bačena je bomba i na Nagasaki. Najveći dio grada uništen je udarnim talasom i spaljen u toplotnom talasu temperature četiri hiljade stepeni. Od posljedica bombe poginulo je ukupno 140 hiljada u Hirošimi i 74 hiljade u Nagasakiju.

Zanimljivosti

Papirni ždralovi za Sadako

Dvogodišnja Sadako Sasaki je preživjela eksploziju ali je deset godina kasnije oboljela od leukemije. Djevojčica je vjerovala u japanski mit da će onome ko napravi hiljadu papirnih ždralova želja biti ispunjena. Željeći samo ozdravljenje, napravila je 644, ostale su napravili prijatelji poslije njene smrti I polozili s njom. Od tada svake godine na Dan mira ljudi naprave hiljade papirnih ždralova, japanskih simbola dugovječnosti I mira.

I Godzila, japansko anima-čudovište koje raste, nastalo je kao kreativni izraz radijacije.